Vijesti

Nacionalna Zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnološki razvoj
Prošli je mjesec u Slobodnoj Dalmaciji izašao članak o novoj Zakladi za znanost. Ono sto je izrazito zanimljivo je da Zaklada: ima novac, želi popularizirati znanost, reformirati visoko školstvo, te vratiti kvalitetne stručnjake trenutno vani u zemlju, kao mamac koristeći kvalitetne uvjete za rad. Zaklada je zapravo stara dvije godine, 21. 12. 2001. Sabor je donio odluku o proglašenju Zakona o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske. Predsjednik upravnog odbora Zaklade je Prof. dr.sc. Pero Lučin , prorektor za opće poslove i poslijediplomski studij Sveučilišta u Rijeci. U interviewu Prof. Lučin naglašava na koju vrstu projekata će se Zaklada posebno koncentrirati. Vremenski prvi programi koje će Zaklada pokrenuti biti će vezani uz podršku reformi visokog školstva. O ostvarivanju postavki Bolonjske deklaracije već se duže priča i iznose različiti stavovi, od zabrinutosti do oduševljenja. No, čini se da su promjene (srećom) neophodne, a djelovanje bi Zaklade trebalo pridonijeti i pomoći da promjene budu pozitivne i efektne. Također Zaklada obećaje koncentrirati se na istraživanja i na tzv. program "Priljeva mozgova". Ovo bi kako kaže Prof. Lučin obuhvaćalo "ulaganje u ljude, ideje, suradnju i izvrsnost". Program priljev mozgova dijeli neke od ideja s Connectom: prikupiti infromacije o našim znanstvenicima u inozemstvu, kontaktirati ih i povezati, saznati pod kojim uvjetima bi se vratili u zemlju i zatim pružanjem navednih uvjeta zaista vratiti stručnjake u zemlju. Nadajmo se da će nešto od planiranog zaista postići željeni efekt.

Otvoreno Sveučilište u Dubrovniku

Ako spomenuta Zaklada zaista ima ozbiljnu namjeru vraćati kvalitetne znanstvenike u Hrvatsku, te osigurati sredstva za njihov rad, a pritom možda paziti i na decentralizaciju (možda čak i zdravu konkurenciju) zgodno je znati da je 6. listopada 2003. godine Sabor donio odluku o proglašenju Zakona o osnivanju Sveučilišta u Dubrovniku. Veleučilište u Dubrovniku, osnovano 12. prosinca 1996, kao i Studentski centar koji je djelovao u okviru Veleučilišta pripojeni su istom odlukom Sveučilištu. U okviru Sveučilišta nalaze se Nautički odjel, Strojarski odjel, Odjel elektrotehnike i računarstva, Turistički odjel i Odjel akvakulture. Više o samom Sveučilištu možete pronaći na njihovim web stranicama.

III. Sabor AMAC/AMCA udruga
(Sveučilište, znanost i globalizacija)
AMAC/AMCA mreža je alumni udruga Sveučilišta u Zagrebu. Sastoji se od domaćih i inozemskih ogranaka. AMAC/AMCA udruga ima podosta (popis). Kako su ovi inozemni ogranci različito aktivni/neaktivni, čini se da je individualan pristup svakom od njih najrazumniji; sve ovisi o ljudima koji su trenutno uključeni, te o njihovom angažmanu. U Zagrebu, od 30. lipnja do 3. srpnja 2004 održati će se III. Sabor AMAC/AMCA udruga. Organizator je Sveučilište u Zagrebu, a Prof. dr. sc. Greta Pifat Mrzljak predsjednica Orgzanizacijskog odbora.
Ukoliko ste upoznati s radom bilo kojeg od inozemnih ogranaka ili domaćim ogrankom AMACA pošaljite mi svoje mišljenje/izvješće s sastanka/sjednice/okupljanja. U sljedećem broju Novosti dobili bi tako više informacija o ovoj alumni mreži.

Peticija znanstvenika Europe

U posljednjem izdanju e-magazina Organizacije europskih istraživača života (European life scientists organization - ELSO) objavljen je čitav niz vrlo kritičkih članaka o europskoj znanstvenoj politici, napisanih od strane europskih znanstvenika.
Zamjerke se prvensveno odnose na Šesti okvirni program (6th Framework programme - 6FP) Europske komisije. Preopsežna papirologija, pogrešno tumačenje pojedinih programskih stavki od strane euro-birokrata uključenih u administraciju programa te potpun nesklad nekih programskih zahtjeva s prirodom znanstvenih istraživanja temeljne su zamjerke europskih istraživača. Tijekom dosadašnje dvije godine dosadašnjeg rada FP6 sve je ovo dovelo do toga da su europske visoko-tehnološke tvrtke počele sve više ulagati u istraživanja za potrebe svog razvoja po znanstveno-istraživačkim ustanovama izvan Europe, što je upravo suprotno jednom od temeljnih ciljeva cijelog programa.
Zbog svega ovoga, ELSO je pokrenula peticiju kojom se od Europske komisije zahtjeva hitan preustroj europske znanstvene politike. U peticiji se traži veće i slobodnije ulaganje u dugoročna temeljna istraživanja i mlade znanstvenike, podupiranje malih istraživačkih mreža i individualnih projekata, te poticanje inovativnosti i znanstveno-stvaralačke slobode.
Zanimljivo je s ovim zahtjevima europskih istraživača usporediti dokument 'Science - the endless frontier', sročen potkraj drugog svjetskog rata. U tom su dokumentu, naime, sadržane temeljne postavke znanstvene politike SAD koja ju je unatrag posjednjih 60 godina učinila vodećeom svjetskom znanstvenom velesilom. Najzanimljivije je to što se sadašnji zahtjevi europskih istraživača uvelike poklapaju sa točkama navedenim u tom preko pola stoljeća starom dokumentu. Izgleda da je otkrivanje tople vode još uvijek jedna od vrlo razvijenih grana u znanstvenoj politici i administraciji.
Prilog preuzet s Dujinog SKOMP info centra.