Zanimljivosti

"Booksa": prvi book-cafe u Zagrebu

O "Booksi" sam pročitala na web stranicama Radia 101 i zaista me vijest obradovala. Ne znam za vas, ali kvalitetne knjižare su mi uvijek bile omiljeno mjesto za provesti par sati (koji obično završe totalnom frustracijom, zbog omjera količine knjiga koje želim kupiti i financijski sredstava :-)). Kad se još to poklopi s finom kavom (obično cappuccinom) gotovo je sigruno da ću iz takvog book-cafea izaći zadovoljna. Spomenuta Booksa po onome što kažu na 101-ici već je hit u Zagrebu, nadam se samo da to ne znači da je stalno gužva. Za one od nas koji ne žive u Zagrebu, možda da se javi netko od onih koji žive i ukratko nas izvjesti o tome da li je stvar vrijedna buke.

Adresa: Booksa, Martićeva 14, Zagreb
Radno vrijeme: 9-23
www.booksa.hr bi trebala biti webstranica (vjerojatno skoro)

5 miljardi kuna godišnje na automobile
Navedeni podatak zanimljiva je ilustracija kulture življenja u Hrvatskoj. Dakle, prema podacima agencije Promocija Plus za nove automobile Hrvati će ove i nekoliko sljedećih godina plaćati oko milijardu kuna godišnje. Ako se tome dodaju plaćanja kredita od prošlih godina i kupovina rabljenih automobila ispada da Hrvati godišnje na automobile potroše 5 milijardi kuna. Drugim riječima, u životu je svakako primarno imati auto.

Dalmatinsko selo u Texasu

U Friscou pokraj Dallasa, Teksas, SAD gradi se pravi pravcati dalmatinski gradić. Vijest je ovo koju donosi Slobodna Dalamcija. Autori i investitori projekta su američki poduzetnici Marion Duzich i Jeffrey Blackard, inače vlasnici kompleksa Svpetrvs hotela u Supetru. Oni naime žele prenijeti dijelić "starog kraja" na Novi kontinent. Ukoliko netko poznaje autore i investitore projekta, američke poduzetnike Marion Duzich i Jefferey Blackarda molim vas da preporučite Connect projekt i prosljedite kontakt informacije Connect tima u svrhu prikupljanja donacija. Connect doduše nije dalmatinsko selo, ali čini se da autori i investitiori imaju zavidna sredstva, pa eto ... nikad se ne zna.

Visoko ili nisko (i koliko) obrazovana zemlja
Nekoliko zanimljvih statistika.
- U Hrvatskoj od svih studenata koji upišu studij samo 30% ga i završi, a samo 7% od upisanih studenta studij završi u roku.
- Među ukupno zaposlenim u pravnim osobama najmanje je visokokvalificiranih radnika: 3.1%, kvalificiranih je radnika 15.2%.
- Nekvalificiranih radnika ima 9.8%, polukvalificiranih 3.7%, a onih s nižom stručnom spremom 3.7%.
- Od 966.3 tisuće zaposlenih u pravnim osobama (isključene one s manje od 10 radnika), 25% je u prerađivačkoj industriji, a 16.2% u trgovini na veliko i malo, popravcima motornih vozila, te predmeta za osobnu upotrebu i kućanstvo. Izvor

Nekoliko desetaka srednjih škola pred kolapsom zbog neplaćanja računa
Na poticaj Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama prije 3 godine podignuto je otprilike 11 tisuća tužbi protiv države i škola zbog neisplate regresa od 3.557 kuna prema kolektivnom ugovoru. U srednje je škole do sada pristiglo 1200 ovrha, kojima se namiruju potraživanja djelatnika škola, a u čekanju ovrhe su još 2000 pravomoćnih presuda. No, zbog kamata i sudskih troškova pri pristizanju svake ovrhe škole su dužne uplatiti 5.123 kune, što je dvostruko više od same ovrhe. Ako se uzme u obzir da je u nekim školama i nekoliko desetaka djelatnika podiglo tužbe, te da svaki pristigli novac na školski račun se automatki oduzima za otplatu duga, pojedine škole nalaze se pred kolapsom. Priča je ovo iz Novog Lista.

Cijena 'znanstvene istine' - sukob interesa u farmaciji
Posljednje, ožujsko izdanje međunarodnog online časopisa za posredništvo znanosti, Jekyll.com tematski je posvećeno gorućem pitanju sukoba interesa između akademskih istraživača i industrije u području farmacije. Farmaceutska industrija jedna je od najprofitabilnijih industrija današnjice i nesumnjivo je jedan od najvećih ulagača u istraživanja u području bioznanosti. Budući su sredstva koja treba uložiti u istraživanje i razvoj novog farmakološkog proizvoda prije njegovog izlaska na tržište ogromna, industrija nastoji na svaki način sakriti neuspjela istraživanja i glasno izreklamirati ona uspješna. Kako to već ide kad je velika lova u igri, čak i znanstvena etika zna doći u drugi plan. Dva članka ([prvi] [drugi]) u spomenutom časopisu potanko raspredaju o ovome problemu i o pokušajima kako ga razriješiti. Priča je ovo preuzeta s SKOMP-a. SKOMP je projekt Znanost.org ciji je voditelj Duje Bonacci. U okviru web stranica SKOMP-a Duje vodi mail info centar s kojeg sam dobila dozvolu preuzeti vijesti zanimljive za Novosti.

Još malo o priljevu mozgova

Evo što o priljevu mozgova ima za reći Duje u ovkiru već spomenutog SKOMP info centra Znanje je u svojoj suštini sposobnost sustavnog baratanja informacijama, njihove preobrazbe, nadopunjavanja i prilagođavanja novim situacijama. Kao takvo, znanje nije 'materijalna' tvorevina. No, razvoj znanja se ne može zbiti u informacijskom vakuumu - doprinos razvoju znanja od strane pojedinca bitno ovisi o tome kakav pristup taj pojedinac ima postojećem znanju.
Upravo je ova činjenica bila jednim od uzročnika 'odljeva mozgova' tijekom proteklih stoljeća. Znanje svake pojedine struke je još donedavno doslovno bilo fizički koncentrirano u malom broju velikih centara u svijetu - centara s dobro opremljenim knjižnicama i grupama stručnjaka. Ako ste željeli bitno sudjelovoti u razvoju znanja u toj struci, jedina mogućnost vam je bila fizički se preseliti u neko od tih velikih središta. Budući da je putovanje bilo fizički naporno i dugotrajno, razmjena informacija poštanskim putem spora, a telefoniranje iznimno skupo, talent mladog čovjeka koji je iz male sredine otišao 'za znanjem', bio je za njegovu izvornu sredinu u velikoj većini slučajeva nepovratno izgubljen.
Razvoj Interneta je potpuno promijenio ovu situaciju. Informacija je lako i spremno odbacila svoju 'fizičku' papirnatu ljusku, 'odjenula' se u električne impulse te se preselila u hiperprostor planetarnih razmjera. Za doći do inforamcije gotovo o bilo čemu, danas je dovoljno upisati ključnu riječ u neki od pretraživača i kroz nekoliko sekundi ona će se naći na zaslonu vašeg računala. Također, za besplatno i u realnom vremenu doći do bilo kojeg stručnjaka u svijetu, trebate samo poslati elektronsko pismo, popularni e-mail. Na poslijetku, ako pri ruci imate računalo priključeno na Internet s instaliranim skypeom, možete u svako doba besplatno porazgovarati s prijateljima ili kolegama gotovo bilo gdje na kugli zemaljskoj. Jedna od vjerojatno najboljih strana globalizacije je svakako ta da je znanje postalo planetarno dostupno.
Ovaj fenomen je brzo uo?en pa se u posljednjih nekoliko godina sve češće čuju priče o 'priljevu mozgova' (eng. 'brain gain') [link] [link]. Suvremena telekomunikacijska tehnologija omogućila je nastajanje geografski potpuno raspršenih a istovremeno informacijski čvrsto povezanih Internet zajednica. Članak iz jednog od posljednjih brojeva izdanja magazina Newsweek navodi kako je za 'gospodarska čuda' koja su se u posljednjih desetak godina desila u Kini i Indiji odgovorno upravo postojanje mnogobrojnih 'virtualnih' zajednica koje povezuju dijasporu ovih država s matičnim zajednicama. Velika europska konferencija o 'doljevu mozgova' koja će se u jesen ove godine održati u Haagu svakako je službeno priznanje iznimne vrijednosti ovog fenomena na najvišoj europskoj razini.

I još malo brojeva

- Forumi pojedinih fakulteta i projekata uz njih postaju sve popularniji. Na prvom se mjestu po brojnosti članova nalazi Forum Filozofskog fakulteta u Zagrebu s 3468 članova i ~150000 poruka.
- u 2002. godini Hrvatska je uvezla 1682, a u 2003. uvezeno je 1852 tone knjiga na hrvatskom jeziku. Bez obzira na spomenuti podatak hrvatska izdavačka i tiskraska industrija jedna je od svijetlijih grana hrvatskog gospodarstva, no čini se da se ne tiskaju knjige već reklamni letci. Tako je prije sedam godina tiskano 500 tona trgovačkog reklamnog materijala, a prošle se je godine proizvodnja takvog smeća ... ups matrijala popela na 6500 tona. Količina tiskanih novina i časopisa se u proteklih osam godina udvostručila, a od tiskanih knjiga najznačajniji dio uzimaju udžbenici. Izvor
- za kulturu mladih i alternativnu kulturu ove će godine ići 3,5 milijuna kuna, što je gotovo pola manje od prošle godine. Izdavačka i knjižnička djelatnost u ovogodišnjem je proračunu dobila 10 milijuna kuna manje. Muzejsko-galerijska djelatnost s 19,5 milijuna, kazališno-scenska i glazbena djelatnost s 32 milijuna, te film i kinematografi s 34 milijuna ostali su na približno istim pozicijama kao i lani. Iako je Ministarstvo kulture ove godine dobilo 690 milijuna kuna iz ovogodišnjeg državnog proračuna, 24 milijuna kuna više u odnosu na prošlu godinu, taj iznos ponovno je pao ispod 1% ukupnog državnog proračuna za 2004. godinu.
- u Hrvatskoj je trenutno približno 300 000 ljudi prijavljenih na burzi. Tipična nezaposlena osoba na burzi je žena, između 40 i 44 godine. Najčešće je udana, s nižim obrazovanjem - KV ili VKV radnica, po zanimanju trgovkinja ili konobarica te najčešće nije radila u struci. Na burzi je završila kao tehnološki višak. Na svom radnom mjestu u pravilu je obavljala uredske poslove. Prije nego što je završila na burzi, skupila je petnaestak godina radnoga staža, a u tom razdoblju promijenila je najviše četiri tvrtke. Na Zavodu za zapošljavanje je oko tri godine. Znanje stranih jezika ograničeno je - "klimavo" se služi engleskim jezikom, a njemačkim samo iznimno.
Ostale statistike vezane uz nezaposlenost:
18.300 ljudi nezaposleno je duže od osam godina
16.500 ljudi nezaposleno je kraće od 30 dana
136.696 nezaposlenih starije je od 40 godina
110.000 nezaposlenih ima više od 10 godina staža
više od 11.000 nezaposlenih ima VSS
za trgovcima i konobarima vlada najveća potražnja
na burzi je najviše trgovaca i konobara
od ukupnog broja nezaposlenih 58 posto su žene
stariji od 35 godina teško nalaze posao
Izvor
-83% hrvatskih kućanstava posjeduje vlastitu kuću ili stan, više od 2/3 stanuje u kućama, a standard stanovanja više od polovice kućanstava svodi se na stambeni prostore sa do dvije sobe.
68,5% kućanstava živi u kucama, 31,3% u stanovima. 57,2% kućanstava ima dvije ili manje soba, 29,5% tri sobe, 9,8% kućanstava ima četiri sobe, 11,1% kućanstava nema WC unutar stana, 10,2% nema unutar stana ni kupaonicu (tuš, kada). Odvojenu kuhinju nema 2,8% kucanstava. Više o broju i načinu odabira anketiranih kućanstava

Sudjelujte u istraživanju Zoološkog Društva u Londonu
Zoološko društvo u Londonu (The Zoological Society of London) traži 100 dobrovoljaca voljnih sudjelovati u istraživanju koje bi trebalo pokazati da li majmunoliko ponašanje može pridonjeti razjašnjavanju konflikata ljudi u svkodnevnom uredskom životu. Ovdje možete downloadati uputstva o tome kako se morate ponašati u trenutku kad osjetite pojedine emocije, takožer ćete naći i slike kako ne biste pogriješili u grimasi koju je potrebno ostvariti. Samo šitanje spomenutog priručnika će vas vjerojatno nasmijati, a jedan od mogućih ishoda primjenjivanja priručnika možete pročitati na ovim stranicama BBC-a. Takožer, ako ćete do 31. 5, kada ističe rok za slanje ispunjenog formulara s iskustvima nakon primjene majmunolikog ponašanja, slati vaša iskustva molim pošaljite ih i meni. Sve što dobijem (i vrlo vjerojatno moja iskustva, ako zaista uspijem izvesti neko od predloženih ponašanja bez da se prasnem smijat) moći ćete pročitati u sljedećim Novostima.

Promjene vezazne uz izradu diplomskih radova na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu

Početkom tekuće akademske godine 2003./2004. Vijeće Fizičkog odsjeka je prestalo odobravati prijavljene teme diplomskih radova, kao što je bila dotadašnja praksa. Ispočetka se iz studentkse perspektive činilo kao da je riječ samo o određenim proceduralnim poteškoćama, te se zbog toga nije sumnjalo da će sve teme diplomskih radova biti odobrene na nekoj od sljedećih sjednica Vijeca. Na sjednici Vijeca održanoj u prosincu 2003. na dnevni red došlo je odobrenje pojedinih diplomskih radova. Prof. Antun Tonejc uočio da pojedini mentori imaju i po nekoliko prijavljenih studenata za izradu diplomskih. Podsjetio je Vijece da je još prošle godine donesena odluka da niti jedan mentor ne može imati više od 2 studenta istovremeno i zatražio je da se napravi revizija kriterija izrade diplomskih radova. Time je završena ta sjednica, a odluka o odobravanju diplomskih je odgođena.
U studentskim krugovima počele su kružiti glasine o pripremanju novog pravilnika o izradi diplomskih radova koji bi donio neke bitnije promjene u cijeli sustav. Budući da studenti nisu imali službenu informaciju o promejnama, a sjednica Vijeca Fizičkog odsjeka je bila za svega nekoliko dana, studentski predstavnici su u suradnji sa studentima napisali Peticiju Vijeću Fizičkog odsjeka kojom su Vijece zamolili da prije eventualnog donošenja bilo kakve odluke obavijesti studente o predloženim promjenama, te su istaknuli nekoliko točaka koje studenti smatraju važnim prilikom izrade novog pravilnike: ostavljanje mogućnosti samostalnog izbora diplomskog rada, mogućnost izrade diplomskog rada i na drugim znanstvenim institucijama osim Fizičkog odsjeka PMF-aa, preciznije definiranje rokova izrade i kriterija o zahtjevnosti diplomskog rada, te uvođenje sankcija za mentore koji svojom krivnjom nepotrebno oduljuju izradu diplomskog rada.
Budući da na sjednici u siječnju nije raspravljano o diplomskim radovima, sazvan je sastanak između studenata i profesora na kojem bi se studentima prezentirao prijedlog pravilnika o izradi diplomskih radova, te provela rasprava o njemu. Na sastanku je sudjelovalo oko 50 studenata i desetak profesora. Nakon početnog uvjeravanja profesora Tonejca da se zapravo ništa ne mijenja, nego samo preciznije definiraju neke stvari, prešlo se na konkretne prijedloge promjena. Najveća tocka neslaganja je bila odredba da se diplomski radovi mogu raditi samo na Fizičkom odsjeku. Rasprava je završila kompromisom. Odlučeno je da će se studentima inženjerskog smjera i dalje dopuštati izrada diplomskih radova izvan Fizičkog odsjeka, a studentima profesorskog smjera neće. Više o raspravi.
Studentima je predbačeno da su bez ikakvog razloga dizali prašinu pišući Peticiju Vijeću Fizičkog odsjeka bez konkretnih informacija. Studenti su istaknuli da nije njihova krivnja što nisu bili informirani o inicijativi za promjene u sustavu izrade diplomskog i istaknuli da je Peticija bila samo poziv na razgovor. Zaključeno je kako postoji stvaran problem komunikacije između profesora i studenata i kako treba zajednički raditi na tome da se situacija popravi. Dogovoreno je da će se studentski prijedlozi uzeti u obzir i da će studenti biti još jednom konzultirani prije nego što konačni prijedlog Pravilnika dože na sjednicu.
Na sjednici Vijeća Fizičkog odsjeka u veljači je usvojen novi Pravilnik o izradi diplomskih radova u koji su ugrađeni i neki zahtjevi studenata. Uvode se sljedeće promjene:

1. tema diplomskog rada se više neće prijavljivati trenutkom kada student dobije status apsolventa, nego u trenutku kada student položi skoro sve ispite, tako da se u potpunosti posveti izradi diplomskog rada.

2. na web stranicama Fizičkog odsjeka će se nalaziti popis slobodnih tema za diplomske radove i student će moći raditi isključivo neku od tih objavljenih tema, također će se na tim web stranicama nalaziti popis svih tema koje su trenutno zauzete tako da ce se potpuno transparentno moći pratiti broj studenata po mentoru i duljina izrade diplomskih radova

3. student mora diplomirati u roku od godinu dana nakon što prijavi temu diplomskog. Ukoliko ne diplomira u tom roku, gubi pravo na izabranu temu i cijeli postupak kreće od početka.

4. studenti profesorskog smjera će moći raditi diplomske isključivo na Fizičkom odsjeku.

5. Promjene će se odnositi na sve studente koji prijave diplomski nakon donošenja Pravilnika. Studenti koji su prijavili temu diplomskog do 31.12.2003. će biti obaviješteni da moraju diplomirati u roku od godinu dana, inače će morati prijaviti novu temu u skladu s Pravilnikom. Studenti koji su prijavili diplomski nakon 31.12.2003., a prije prihvaćanja Pravilnika, nastavljaju studij i izradu diplomskih radova po starim propisima.

Nije prihvaćen prijedlog studenata za uvođenje sankcija profesorima koji svojom krivnjom onemoguće studente da diplomiraju u zadanim rokovima.
Ovaj dogovor predstavlja svojevrstan kompromis kojim studenti mogu biti zadovoljni jer su bitno ublaženi i izmijenjeni zahtjevi pojedinih profesora, prvenstveno u smislu zabrane izrade diplomskih radova izvan fakulteta, odredba o dodjeljivanju teme diplomskog rada, retroaktivna revizija svih još nedovršenih diplomskih radova... Ono što je možda i mnogo bitnije je cinjenica da je možda po prvi puta u zadnjih nekoliko godina, nakon početnih međusobnih optužaba, došlo do pravog dijaloga izmedu studenata i profesora oko pitanja vezanih uz organizaciju studiranja, te da je postignut kompromis u sklopu kojega su i prihvaćeni određeni prijedlozi studenata. Nadajmo se da će se takvi dogovori nastaviti i u budućnosti.
Uko, uho, nos i pero za Connect Novosti s mjesta događanja bio je Goran Jeras.