Stajališta

Stajališta je nova rubrika Novosti za kojom se potreba pokazala već u prvom broju. Kao što sam najavila u Uvodniku u ovoj ću rubrici objavljivati tekstove napisane od strane osoba koje određenu tematiku poznaju mnogo bolje od mene. Teme o kojima ćete moći čitati nastojat ću odabrati po istom kriteriju kao i teme iz rubrike Vijesti. Riječ je, dakle, o temama vezanim uz trenutnu situaciju u znanosti i školstvu u Hrvatskoj, kao i temama koje ocrtavaju sustav vrijednosti u cijelom društvu. Autori tekstova imaju slobodu ne samo izvjestiti o njima poznatih činjenica već i svoje mišljenje, predviđanja, savjete i slično.
Komentare na tekstove šaljite meni ili na Portal. Kako je Portal novopokrenuta inicijativa projekta Connect i kako je osmišljen kao centar Connect zajednice nadam se da će neki od tekstova pobuditi raspravu u kojoj će moći i željeti sudjelovati veći broj Connect članova.


Kakvo je stanje u srednjim školama, da li se trebamo zabrinuti?

Marija Lukić, profesorica u Ekonomskoj školi u Požegi misli kako je odgovor na ovo pitanje DA. Zašto procitajte u tekstu s naslovom:
VRAĆA LI SE POLITIČKA PODOBNOST U ŠKOLE?
Zaista je kratko trajalo, ni tri godine - od 1. VII. 2001.g. Tog datuma stupile su na snagu Izmjene i dopune Zakona o srednjem školstvu. Tadašnje Ministarstvo prosvjete i športa, i već zaboravljeni ministar V. Strugar uspjeli su ugraditi u zakon odredbe o izboru ravnatelja u srednjim školama Republike Hrvatske. Prvi puta u povijesti hrvatskog školstva dogodilo se da školski odbori imaju pravo izabrati ravnatelje svojih škola. Struktura školskih odbora bila je: 4 člana birali su članovi nastavničkog vijeća, 2 člana bili su predstavnici roditelja izabrani od strane vijeća roditelja škole, i 3 člana bili su predstavnici osnivača – županijske skupštine. Odluka o izboru ravnatelja donosila su većinom glasova svih članova školskog odbora.
Pišem ovo u prošlom vremenu jer se pripremaju nove izmjene zakona, a sadašnji ministar D. Primorac, sadašnjeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH predlaže između ostalog izmjene upravo ovog dijela zakona o ingerencijama školskih odbora srednjih škola pri izboru ravnatelja. Poslovi i obaveze članova školskih odbora ostaju iste, ali im se oduzima pravo odlučivanja pri izboru ravnatelja. Odnosno to pravo vraća se u nadležnost ministra.
Prema prijedlogu Ministarstva:
1) Ravnatelja imenuje i razrješuje školski odbor uz suglasnost ministra,
8) Umjesto dosadašnjih 9 članova školski odbor imat će 7 članova, 3 iz redova zaposlenika (predstavnici nastavnika i ostalih zaposlenika), 2 člana predstavnika roditelja, 2 člana iz redova osnivača.
Što sadašnja vlast želi s ovim izmjenama?
Želi ponovo političku - ideološku kontrolu nad školom, želi postaviti sebi podobne ravnatelje.
Konkretni primjeri:
2) U Hrvatskoj postoji 367 srednjih škola, pri zadnjem izboru ravnatelja po izmjenama zakona iz 2001. g. školski odbori su izabrali samo 13 novih ravnatelja (od tog broja u Požegi “čak” 2 ravnatelja izabrali su školski odbori mimo volje lokalne vlasti). Sve ostale su potvrdili, dakle one ravnatelje koje je postavila predkoalicijska vlast. Dobiva se dojam da vlada želi izmjene zakona zbog njoj 13 nepodobnih ljudi,
3) Može li ministar poznavati tolike ljude i kompetentno potvrditi ili osporiti izbor školskog odbora?
5) U izmjenama je također najavljeno kako će ministar slušati upravne odjele za društvene djelatnosti (prijašnji županijski uredi za obrazovanje) u kojima sjede ljudi odani lokalnoj vlasti, ne nužno postavljeni zbog iskustva rada u prosvjeti (npr. u Požegi)
10) Ministar se obavezao na razgovor sa strukom, proveo je 240 +/- razgovora sa kompetentnim ljudima, što je teško provjerljiv podatak. Takve bombastične izjave malo znače. S druge strane, vrijedi istaknuti kako ministar ne pregovara direktno o promjenama zakona s Nezavisnim sindikat zaposlenih u srednjem školstvu, već na pregovore šalje posrednike. (Nezavisni sindikat okuplja ima 13 000 članova, od 20 000 zaposlenih u srednjem školstvu).
11) I na kraju, u novim izmjenama zakona predlaže se državna matura i izmjena ovlasti školskih odbora – a najavljivano je mnogo više.

Zaključak: Politički podobni ravnatelji će se vratiti, o izboru ravnatelja odlučivat će ministar i županijska vlast, a profesori i roditelji u školskom odboru će odluke provoditi. Škola kao zajednica učenika, roditelja i profesora koju treba servisirati lokalna i državna vlast, a ne kontrolirati, pričekat će neka prosvjećenija vremena.

Voljela bih da je ovaj zaključak pogrešan!

U Požegi 3. lipnja 2004.g.
Marija Lukić, prof.
Ekonomska škola Požega